Gostovanje u emisiji Petrinjskog radija "I to je život"

Kreirano Petak, 10 Ožujak 2017

U današnjoj emisiji Petrinjskog radija "I to je život" predsjednica Centra za žene Adela dr.sc. Daša Poredoš Lavor govorila je o nasilju u adolescentskim vezama mladih. Kompletnu emisiju možete poslušati i "pročitati" pod opširnije.

 

 

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju „I to je život“ u kojoj danas s našom stalnom suradnicom dr.sc. Dašom Poredoš Lavor, ujedno i predsjednicom Centra za žene Adela, razgovaramo o nasilju u adolescentskim vezama mladih.

Mario: Na ovu temu od početka godine organizirali ste razne susrete – recite nam nešto o tome …

Daša: Centar za žene Adela u sklopu svojih preventivnih aktivnosti u dogovoru s raznim osnovnim i srednjim školama u SMŽ organizira razna edukativna i informativna predavanja u svrhu prevencije svih oblika nasilja u životu i društvu. Na tim susretima razgovaramo s osnovnoškolcima i srednjoškolcima o zaljubljenosti, ljubavi, simpatijama, znakovima koji mogu ukazivati da se radi o vezi mladih u kojima ima nasilja, ali isto tako i dajemo primjere kako izgleda jedna zdrava, kvalitetna, obostrano odgovorna veza u kojoj ima puno zajedničke ljubavi i međusobnog poštovanja. Susreti su vedri, veseli i dinamični – a na taj način se djeca i mladi također uče iznositi vlastita mišljenja i ostavljati pitanja o kojima žele znati nešto više.

Mario: Možemo li definirati nasilje u vezama mladih?

Daša: Nasilje u vezama mladih manifestira se kao specifično ponašanje između dvoje ljudi sa svrhom uspostavljanja kontrole, moći i zastrašivanja. Istraživanja pokazuju da nasilje nakon prvog incidenta postaje sve češće i intenzivnije, a zlostavljana osoba gubi kontrolu nad životom i postaje sve više ovisna o partneru, a izolirana od ostalih. Različiti su oblici moći i kontrole koje nasilna osoba može primijeniti, a neka se ponašanja često ne prepoznaju kao nasilje.

Mario: Koje su najčešće vrste nasilja među mladima u partnerskoj vezi?

Daša: Imamo nekoliko vrsta nasilja među mladima u partnerskoj vezi:

  • tjelesno nasilje
  • emocionalnom/psihičko nasilje
  • spolno nasilje
  • ekonomsko nasilje

Tjelesno nasilje odnosi se na različite oblike tjelesnog zlostavljanja, a uključuje šamaranja, guranje, udaranje rukama, nogama i predmetima, čupanje kose, ugrize, opekline te rezultira nanošenjem tjelesnih ozljeda.

Emocionalno, psihičko nasilje odnosi se na zadirkivanje, verbalne i emocionalne prijetnje, izolaciju od prijatelja i suučenika, nazivanje različitim pogrdnim imenima, kontroliranjem nečijeg odijevanja, ponašanja, kretanja i govorenje uvredljivih riječi.

Spolno nasilje uključuje spolno uznemiravanje, primjerice dobacivanje te bilo koji oblik spolne i tjelesne aktivnosti bez pristanka druge osobe (ljubljenje, dodirivanje, prisiljavanje na spolni odnos).

Ekonomsko nasilje odnosi se na uzimanje novca, sprečavanje partnera/ice da nađe posao, kupovanje stvari i prigovaranje poslije zbog toga.

U našoj su zemlji provođena su razna istraživanja o učestalosti nasilničkog ponašanja u vezama mladih, te je zabilježeno da je 2/3 ispitanih mladih izjavilo je da se osoba s kojom su u vezi prema njima ponašala nasilno. Pritom su bila najčešća ona ponašanja kojima se nastoji kontrolirati i dominirati drugom osobom, a manje su prisutni spolno nasilje i tjelesna agresija.

Mario: Koji su uzroci nasilja među mladima?

Daša: Govoreći o uzrocima nasilja u vezama mladih, ne možemo izdvojiti samo jedan zasebno, jer svaka osoba i svaki odnos su jedinstveni. O uzrocima možemo govoriti samo ako poznajemo oba partnera i njihov odnos. Dobro poznavanje dinamike, uzroka i posljedica nasilja preduvjet je svrhovitoj intervenciji i kvalitetnoj prevenciji kako nasilja općenito tako i nasilja u vezama adolescenata. No, možemo izdvojiti neke od najčešćih uzroka:

  • neka istraživanja pokazuju da je 75 % mladih koji svjedoče obiteljskom nasilju sklono transgeneracijskom nasilju u svojim odnosima
  • nezaposlenost, siromaštvo, prenapučenost, izolacija, nepovoljni radni uvjeti, rat i poratno razdoblje – to su neki od socioloških uzroka
  • Psihološki model nasilje pokušava objasniti psihološke karakteristikama pojedine ličnosti sudionika u nasilju, kako žrtve, tako zlostavljača, promatrajući ih u dinamici uzročno-posljedičnog odnosa

Integrativni model u sebi uključuje karakteristike oba opisana modela: sociološki (kulturne vrijednosti, mediji, nezaposlenost, izolaciju i dostupnost oružja) kao i psihološki –  adolescenti koji su odrasli u zadovoljavajućem emocionalnom okruženju, koji su razvili siguran tip privrženosti, u stanju su stvoriti zadovoljavajuće emocionalne veze, a kada im ta veza više nije zadovoljavajuća, i prekinuti je. Oni koji su razvili nesiguran tip privrženosti, teško stvaraju zadovoljavajuće i teško prekidaju nezadovoljavajuće odnose.

Mario: Koji su znakovi nasilja u vezi?

Daša: Nije uvijek jednostavno prepoznati znakove nasilja u vezi u kojoj se nalazimo. Mlade osobe mogu u vezi biti izložene nazivanju različitim pogrdnim imenima, ljubomornim ispadima, opravdavanju nasilnog ponašanja, čestom provjeravanju i kontroliranju aktivnosti. Uz to, adolescenti mogu kontrolirati i mijenjati svoje ponašanje kako ne bi izazvali partnerov bijes, odustaju od onoga što im je važno (npr. izlasci, druženja s prijateljima) te postaju izolirani i usmjereni na partnera. Takva “zaštita”, opravdavanje partnera može ići toliko daleko da za vidljive fizičke ozljede i povrede osoba daje neuvjerljiva obrazloženja. Znaci nasilja u vezi mogu biti i okolini vidljive promjene kod osobe, kao što je pad školskog uspjeha, uočljive promjene fizičkog izgleda, povlačenje u sebe… Katkad ponašanje i geste osobe s kojom su u emocionalnom odnosu adolescenti smatraju privrženošću i strastvenom ljubavi, a to zapravo mogu biti znakovi ljubomore, posesivnosti i kontrole.

Mario: Koji su najčešći razlozi ostajanja mladih u nasilnoj vezi?

Daša: Mnogo je razloga zbog kojih mladić ili djevojka ostaju u nasilnoj vezi. Ponekad ih ne vidimo, ne prepoznajemo ili nam ih je teško razumjeti. Npr. uživljavanje u zaštitničku ulogu, sažaljenje, povlađivanje, želja za pomoći partneru da promijeni svoje ponašanje, ideja da ne može živjeti bez partnera ili sam, sram da se ne dozna za nasilje u vezi, okrivljavanje sebe i vjerovanje da je nasilje zasluženo. Razlozi mogu biti i strah za vlastitu sigurnost, te nedovoljna socijalna podrška.

Mario: Kako izgleda kvalitetna emotivna veza mladih?

Daša: Kvalitetna veza podrazumijeva uzajamne odnose pune poštovanja, povjerenja, uvažavanja, podrške, iskrenosti, prihvaćanja različitosti i skrbi; poštovati osobnost i granice partnera, ne nanositi mu emocionalnu i fizičku bol. Važno je istaknuti da, unatoč činjenici da su osobe u emocionalnoj vezi, nijedan partner ne mora udovoljiti zahtjevima i potrebama drugog, ako to udovoljavanje u određenom trenutku nije i njegova želja.

Mario: Što roditelj/odrasla osoba može učiniti kako bi pomogao mladoj osobi za koju sumnja da je izložena nasilju?

Daša: Ovo ste dobro rekli, roditelj i/ili odrasla osoba. Može učiniti sljedeće:

  • biti spreman saslušati ako mladić ili djevojka pokaže želju za razgovorom
  • prihvatiti svoje dijete, učenika… bez obzira na neslaganje s njegovim/njezinim izborom partnera
  • intervenirati u slučaju da primijeti znakove fizičkog nasilja, čak i ako mlada osoba to odbija.

Iako se čini kao da mladi ne žele intervenciju, odrasli svojom reakcijom (vođenje na liječnički pregled, prijavljivanje) pokazuju da im je stalo do adolescenta i da postoji osoba koja će ga zaštititi. Neki postupci nikako ne pomažu i treba ih izbjegavati:

  • govoriti: “Jesam ti govorio(la) da ta osoba nije dobra za tebe”
  • zabranjivati susrete s tom osobom
  • ustrajati na povjerenju i razgovoru ako mlada osoba nije na to spremna
  • prigovarati zbog veze ili onog što smo učinili kao bismo pomogli, čak i ako posumnjamo da je ponovno u vezi s istom osobom.

Tijekom adolescencije vršnjaci utječu na ponašanje adolescenata, možda čak i više nego roditelji. Mladi će otvorenije razgovarati s vršnjacima o ljubavi i seksualnosti, izlascima, zajedničkim interesima, najintimnijim mislima i osjećajima. Prijatelji daju emocionalnu podršku, pružaju savjete i informacije, a sve to pogoduje i razvoju samopoštovanja.

Mario: Što reći na samom kraju?

Daša: Hvala vam na mogućnosti da obradimo ovu temu. Centar za žene Adela stoji uvijek na raspolaganju. Jednostavno se pamti SOS Telefon 888-888 i naravno da nam se mogu javiti i mladi ljudi sa svojim pitanjima, nedoumicama i nesigurnostima jer uvijek ćemo rado pomoći.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija „I to je život“. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite  i dalje uz Petrinjski radio.

izvor: http://portal53.hr/?p=11749

Thursday the 23rd. Centar za žene Adela ..::.. izrada BIT centar d.o.o.
Template © themesbase | free wordpress templates